Vijesti

Detalji

Objavljeno 16 Oktobar 2025

Fondacija „Lara“ iz Bijeljine učestvuje kao lokalni partner za Bosnu i Hercegovinu u regionalnom projektu „Sigurno utočište: Proširivanje resursa skloništa za žrtve trgovine ljudima na Zapadnom Balkanu“, koji je inicirao World Vision International u BiH, uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Projekat se realizuje u četiri zemlje regiona – Bosni i Hercegovini, Albaniji, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji. Pored Fondacije „Lara“, u projektu učestvuju i organizacije Mary Ward Loreto (Albanija), Atina (Srbija) i Otvorena porta/La Strada (Sjeverna Makedonija).

Cilj projekta je unapređenje kvaliteta i dostupnosti usluga skloništa i sigurnih kuća za žrtve trgovine ljudima, razvoj održivih modela finansiranja i uspostavljanje regionalne mreže pružalaca usluga u ovoj oblasti. Projekat promoviše zajednički, prekogranični pristup i jačanje saradnje između vladinog, nevladinog i privatnog sektora, kako bi odgovori na izazove trgovine ljudima bili efikasniji i usklađeni s potrebama preživjelih.

Tokom pripremne faze već su završene osnovna studija i mapiranje trenutnog stanja u sve četiri zemlje, koji će poslužiti kao osnova za planiranje narednih aktivnosti.

Zemlje Zapadnog Balkana suočavaju se s povećanim rizikom od eksploatacije i trgovine ljudima, naročito zbog aktuelnih kriza i migracionih kretanja, a najugroženije su žene i djeca bez pratnje. Projekat „Sigurno utočište“ ima za cilj da doprinese jačanju kapaciteta sistema zaštite, kao i sprovođenju preporuka iz najnovijeg TIP izvještaja o borbi protiv trgovine ljudima.

Fondacija „Lara“ će u okviru projekta nastaviti da razvija saradnju s relevantnim institucijama i organizacijama u BiH, s ciljem stvaranja održivih i efikasnih mehanizama zaštite žrtava trgovine ljudima.

Za dodatne informacije o projektu i mogućnostima saradnje možete kontaktirati Fondaciju „Lara“.

Detalji

Objavljeno 23 Mart 2024

Ministarka porodice, omladine i sporta u Vladi Republike Srpske Selma Čabrić posjetila je danas Sigurnu kuću Fondacije „Lara“.

Istakla je da je ovo njena prva posjeta, ali da saradnja traje od početka njenog mandata.

-Ovo je jedna od tri sugurne kuće na teritoriji Republike Srpske. Kao i kod ostalih, i ovdje je evidentan porast prijava nasilja, naročito od perioda pandemije. Znam da nije lako da se bore sa raznim izazovima na terenu, ali uz stručnu pomoć zaposlenih, njihvo iskustvo, kao i uz Ministarstvo porodice, omladine i sporta i Vladu RS koji su na raspolaganju za sve što je njihova ingerencija, sigurna sam da se žrtve osjećaju sigurno i da ovdje imaju najbolji mogući tretman, rekla je ministarka.

Tehnička koordinatorka Sigurne kuće Mirzeta Tomljanović je podsjetila da je od osnivanja 2012. godine ovdje bilo smješteno preko 500 žena i djece, a da je trenutno u sigurnoj kući 13 žrtava, od toga dvije punoljetne.

U Bijeljini je danas održan i Okrugli sto o Nacrtu zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u RS, na kome je ministarka Čabrić sa članicama radne grupe predstavila nacrt ovog zakona.

- Radimo na tome da sakupljamo mišljenja, prijedloge i sugestije i subjekata zaštite, ali i udruženja. Želimo da novi zakon, koji će biti u parlamentarnoj proceduri već na narednoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, bude što bolji i da žrtvama nasilja u porodici pruži zaštitu, pojasnila je ministarka.

Detalji

Objavljeno 25 Januar 2024

Krajem 2023. objavljen je Nacrt zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama Republike Srpske u kojem se po prvi put u Bosni i Hercegovini spominje pojam femicid kao najteži oblik i posljedica nasilja prema ženama. Nove odredbe definišu femicid kao lišenje života žene izvršeno, u potpunosti ili djelimično, zbog njene pripadnosti ženskom polu ili smrt žene koja je posljedica radnji nasilja prema njoj, bez obzira na to da li je osumnjičeni za radnje nasilja član porodice ili drugo lice. S obzirom na sve veći porast slučajeva femicida u Bosni i Hercegovini, rekli bismo da je ovakvo normiranje veliki korak i značajan pokazatelj volje zakonodavca u Republici Srpskoj da pruži sveobuhvatnu zaštitu ženama.

U bh. društvu se često naglašavaju porodične vrijednosti i spominje uloga žene kao stuba porodice, pa je bilo za očekivati da će ovakav potez naići na znatnu podršku. Ono čemu se nismo nadali jeste da će se desiti upravo suprotno i da će u javnosti biti najglasniji protivnici/ce ovakvih odredbi. Krajem decembra 2023. održana je tribina u organizaciji udruženja „Roditelji za prava djece“pod nazivom „Koga ubija zakon o femicidu?“. Predavači su bili dr. Vladimir Dimitrijević, pravoslavni publicista, te naučni saradnik dr. Dušan Ilić.

Na tribini su se mogle čuti tvrdnje da se činjenicama o učestalosti nasilja u porodici targetira i razara porodica, a izvještavanje o broju žrtava nasilja u porodici i femicida naziva ispiranjem mozga.

Udruženje „Roditelji ZA prava djece“ objavilo je i otvoreno pismo povodom nacrta ovog zakona. Prije svega navode da Republika Srpska nije dužna da se po pitanjima bračnih i porodičnih odnosa usklađuje s EU, upravo zbog različitosti u kulturi, religiji i drugim vrijednostima koje se ne mogu jednoobrazno regulisati istim propisima. Tačno je da Republika Srpska nije obavezna da usklađuje svoje zakonodavstvo s pravom EU kao nečlanica. Međutim, kao dio Bosne i Hercegovine, koja je vrlo jasna u stavu da treba postati članica EU, za nju postaje obaveza implementirati preporuke Evropske komisije, odnosno, svima dobro poznatih 14 prioriteta. Među tim prioritetima je i jačanje zaštite prava svih građana/ki, posebno osiguravanjem provedbe zakona o nediskriminaciji i rodnoj ravnopravnosti. To podrazumijeva i usklađivanje zakonodavstva na svim nivoima u BiH s Istanbulskom konvencijom. Dakle već u prvoj rečenici je vidljiva neupućenost udruženja u prava i obaveze Republike Srpske.

U daljnjem tekstu objašnjava da je BiH potpisnica Istanbulske konvencije kojapreporučuje (ne obavezuje) promjenu pravnih normi i način primjene državama potpisnicama, dakle još jedna netačna informacija. Bosna i Hercegovina je potpisala i ratificirala Istanbulsku konvenciju bez rezerve, što znači da nije imala primjedbe na odredbe Konvencije. Stoga je, kao članica Vijeća Evrope, obavezna primjenjivati međunarodno pravo i poštovati sve odredbe.

Jedina istinita informacija u ovom otvorenom pismu jeste da Konvencija odvaja biološku i socijalnu dimenziju pola, pa se tako u tekstu Konvencije navodi da rod označava društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce. Dakle, spol je naša biološka karakteristika koju imamo samim rođenjem, a rod je društveni konstrukt koji se mijenjao kroz historiju. Tako su žene tradicionalno nosile haljine, ostajale kod kuće i brinule o domaćinstvu, u potpunosti ovisne o muškarcu kao glavi porodice i to je bila rodna uloga koja im je dodijeljena. Vremenom su se uloge počele mijenjati i prestale su odgovarati onome što se tradicionalno pripisivalo ženama zbog njihovog spola. Zahvaljujući tome, žene su počele sticati samostalnost, uključile su se na tržište rada, dobile aktivno i pasivno pravo glasa. Protivljenje ovoj razlici i procesu koji je doveo do nje ukazuje na pokušaj ponovne uspostave muške dominacije nad ženskim spolom, što u konačnici može dovesti do oduzimanja samostalnosti koju su žene stekle, a samim tim i povećanjem nasilja nad ženama.

Problematičnim smatraju upotrebu termina femicidjer smatraju da bi time Republika Srpska sama sebe proglasila društvom u kome se žene masovno ubijaju „u ime kulture, običaja, vjere, tradicije, časti, samo zato što su žene“ -u Bosni i Hercegovini ne postoje zvanične statistike, ali prema medijskim izvještavanjima i podacima nevladinih organizacija ubijeno je preko 60 žena u periodu od 2015. do danas. Od ukupnog broja ubistava, 40% je rezultat femicida, odnosno nasilja u porodici. Podaci govore za sebe – nije Republika Srpska takvo društvo, već cijela Bosna i Hercegovina.

Iz udruženja navode i da je Nacrt, između ostalog, štetan zato što djevojčice i djevojke izjednačava sa ženama: Poznato je da djeca uživaju veću pravnu zaštitu nego odrasli. Ako se nekim zakonom dijete izjednači sa odraslom osobom, onda se njemu umanjuje postojeća pravna zaštita. U članu 8. stav (3) Nacrta dijete se definiše kao osoba koja nema navršenih 18 godina života. Na ovaj način pruža se veća zaštita mladim osobama nego što je to dosad bio slučaj i što je još uvijek slučaj u Federaciji BiH i Brčko distriktu, a ovakva definicija je i jedna od obaveza koja proizlazi iz Lanzarote konvencije.

Otvoreno pismo završava protivljenjem davanju specijalnih, posebnih prava pripadnicima LGBT zajednice i davanju mogućnosti da se LGBT i rodna ideologija propagira djeci u školama. Uvođenjem pojma „femicid“ žene neće biti dodatno zaštićene, već će biti ozakonjena rodna ideologija, pa će ovaj zakon štititi i osobe koje se osjećaju ili izjašnjavaju kao žene, a po prirodnom i biološkom polu to nisu. Nacrt zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama Republike Srpske udefinišefemicid kao krivično djelo usmjereno prema ženama, pa čak i indirektni femicid koji predstavlja samoubistvo žene koje je uzrokovano prethodnim nasiljem u porodici ili nasiljem koje je počinilo drugo lice. Iz samog člana, ali i drugih članova Nacrta nije vidljivo spominjanje roda, tako da ostaje nejasno na šta se tačno pozivaju iz organizacije. Osim toga, LGBTI osobe u BiH su ravnopravni/e građani/ke Bosne i Hercegovine, a ravnopravnost svih ljudi je zagarantovana Ustavom BiH i Zakonom o zabrani diskriminacije. Pružanjem zaštite jednoj ranjivoj skupini ljudi ne daju se posebna prava, već obezbjeđuje sigurnost, mogućnosti i prilike koje ostatak stanovništva već uživa. Ovakvim reagovanjem otvoreno zahtijevaju da im se zakonom dozvoli diskriminisanje jedne skupine društva, čime nanose veliku štetu ženama i djeci kao primarnim žrtvama nasilja u porodici i izvan nje.

Iz svega navedenog jasno je da ovakva reakcija ide u smjeru zagovaranja protiv ljudskih prava LGBTI osoba i to koristeći se rodnom ravnopravnosti i zaštitom žena od nasilja računajući da je to tema na koju je društvo osjetljivo, jer stvarnih argumenata, kao što možemo vidjeti, nije bilo.

Stoga opravdano postavljamo pitanje zašto je ovaj Nacrt izazvao veliku pometnju u javnosti, s obzirom da ništa od argumenata kojima se koriste nije navedeno u Nacrtu zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama RS. Ako su i postojale nejasnoće u pogledu tumačenja pojedinih odredbi zakona, zašto nisu pozvani/e eminentni/e eksperti/ice pravne struke ili čak sociolozi/ginje koji bi mogli/e javnosti objasniti razliku između spola i roda i zašto je važno da ona postoji jer bez nje ne možemo govoriti o ravnopravnosti spolova.

U konačnici, cilj usvajanja Zakona o zaštiti od nasilja u porodici je bio pružanje veće zaštite žrtvama nasilja u porodici. Stoga ne smijemo dozvoliti da jedna skupina ugrozi tu zaštitu zarad uskraćivanja prava drugoj marginaliziranoj skupini kojoj su ista prava zagarantovana Ustavom i Zakonom o zabrani diskriminacije BiH.

Detalji

Objavljeno 19 Januar 2024

Povodom saopštenja Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini o potencijalnom kršenju procesnih zakona i pravno obavezujućih međunarodnih ugovora od strane Vijeća Okružnog suda u Bijeljini, u predmetu protiv Milenka Tomića iz Bijeljine, optuženog za obljubu djeteta mlađeg od 15 godina, ženske organizacije i mreže ženskih organizacija u Republici Srpskoj i cijeloj Bosni i Hercegovini, od pravosudnih institucija i pravosudnih vlasti u BiH, zahtijevaju:

• Da se iskoriste sve zakonske mogućnosti i glavni pretres u suđenju protiv Milenka Tomića iz Bijeljine, optuženog da je tokom avgusta i septembra 2021. godine izvršio krivično djelo Obljuba djeteta mlađeg od 15 godina, počinjeno nad djevojčicom iz Bijeljine, članicom sportskog kluba čiji je bio trener, okonča i na taj način umanji zloupotreba domaćih procesnih zakona i kršenje međunarodnih konvencija na koje upozorava Okružno javno tužilaštvo Bijeljina;
• Da Visoko sudsko i tužilačko vijeće, u hitnom postupku pokrene preispitivanje potencijalne disciplinske odgovornosti članova sudskog vijeća u ovom predmetu jer su dozvolili da glavni pretres neopravdano dugo traje udovoljavajući neopravdanim zahtjevima odbrane optuženog.

Okružno tužilaštvo u Bijeljini je 17. januara objavilo na zvaničnoj web stranici Tužilaštva Saopštenje za javnost u kojem upozoravaju da je Vijeće Okružnog suda tokom glavnog pretresa dozvoljavalo da se, i pored prigovora tužilaštva, postupak neopravdano odugovlači izvođenjem nepotrebnih dokaza i na taj način dovelo do povrede načela Zakona o krivičnom postupku.

Epilog vođenja postupka biće da se optuženi pusti iz pritvora na slobodu a da ni prvostepena presuda ne bude izrečena. Od početka procesa optuženi je javno prijetio i djevojčici i njenim roditeljima, zbog čega mogućnost njegovog izlaska na slobodu duboko šokira i uznemirava javnost i obezvređuje sve postulate pravde i smisla rada pravosuđa.

OJT Bijeljina navodi i da je „sudsko vijeće zanemarilo odredbe Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 13/2010, 61/2013 i 68/2020) kojima je propisano da je krivični postupak za djela iz člana 184. navedenog zakona hitan, a odnosi se na krivična djela kojim su oštećena djeca, a što je u konkretnom predmetu slučaj“.

Tokom glavnog pretresa u ovom slučaju održano je 28 ročišta, između ostalog i na zahtjev odbrane optuženog, a pretres je zaustavljen zahtjevom za izuzeće dvoje sudija iz Vijeća, čime je proces pretvoren u farsu jer je riječ o sudijama koji su tokom glavnog pretresa, uvažili sve zahtjeve odbrane.

Imajući u vidu da Okružni sud Bijeljina nema odjel za podršku svjedocima, ponavljanje procesnih radnji donijelo je nove traume za žrtvu, njenu porodicu i svjedoke i načinjena šteta je nesaglediva, ako se ima na umu da naš pravosudni sistem nema programe podrške žrtvama i svjedocima krivičnih djela seksualnog nasilja.

• Ženske organizacije, organizacije za zaštitu ljudskih prava i prava djece, javne ličnosti i pravni stručnjaci u BiH, potpisnici saopštenja pozivaju nadležne vlasti da pod hitno pokrenu zakonodavne i druge mjere za uspostavljanje specijalizovanih usluga podrške za žrtve seksualnog nasilja, što je preporuka GREVIO komiteta za BiH i da priznaju prava na zaštitu i podršku žrtvama seksualnog nasilja, koje su, što slučaj u Bijeljini ponovo pokazuje izložene i nasilju pravosudnih institucija od kojih su tražile pravdu i zaštitu za nasilje koje su preživjele.

Hitna reakcija svih u sistemu pravosuđa koji za to imaju nadležnost jedini je odgovor na zloupotrebe postulata “pravičnog suđenja” koje su se desile u Okružnom sudu u Bijeljini. Samo tako se vaga pravde može uvesti u ravnotežu i povratiti dio povjerenja u pravosuđe i ljude koji obnašaju sudijske funkcije.

POTPISI PODRŠKE

Fondacija "Lara"

Radmila Žigić

Udruženje ,,Žene sa Une“ Bihać

Maida Zagorac, Sarajevo

Udruženje građana ,,Vive žene“ Tuzla

Jasmina Čaušević, Sarajevo

Organizacija ,,Glas žene“ Bihać

Ekološko udruženje ,,Eko put“ Bijeljina

Snežana Jagodić Vujić, Bijeljina

Milkica Milojević, Banja Luka

Udruženje žena ,,Žena“ Janja

Udruženje "Medica" Zenica

Milanka Kovačević

Nikolija Bjelica Škrivan

Portal ,,Direkt“

,,Banjalučki centar za ljudska prava", Banja Luka

,,Ženska mreža BIH“

Udruženje žena Derventa

Fondacija ,,INFOHOUSE“ Sarajevo

Udruženje CROA Sarajevo

Udruženja „Seka“ Goražde

Udruženje Mreža za izgradnju mira

Sarajevski otvoreni centar

UG Budućnost Modriča

Gordana Vidović

Inicijativa Građanke za ustavne promjene

Udruženje „Naša djeca“ Sarajevo

Danka Zelić

NVO Udruženje građanki „Grahovo“ Bosaansko Grahovo

Fondacija CURE, Sarajevo

Fondacija “Udružene žene” Banja Luka

Helsinški parlament građana Banja Luka

Fondacija lokalne demokratije Sarajevo

UŽ ,,Maja“ Kravica

Udruženje ,,Žena BIH“ Mostar

HO ,,Horizonti“ Tuzla

Magdalena Tošić

Begzada Jovanović

Urem ,,Siguran korak“ Bijeljina

,,Ženska zadruga“ Bijeljina

Svetlana Rašević-Sarić

Jovanka Vuković

Udruženje žena sa invaliditetom ,,Impuls“, Bijeljina

Inicijativa građanki/na Mostar

Udruženje ,,Zemlja djece u BIH“ Tuzla

Udruženje aktivnih žena "GENDER" Brčko

Lana Jajčević, Banja Luka

Jelena Novović

Sanja Todorović

Bosa Miletić

Udruženje žena Višegrad

Dragana Đurić

Udruženje „Forum žena“ Bratunac

Stanka Frančić

Udruženje žena Romkinja (UŽR) “BOLJA BUDUĆNOST” Grada Tuzla

Indira Bajramović

Koalicija ,,KOLOSI“ Bijeljina

Milorad Jović

Dubravka Kovačević

Melani Isović

Nina Aleksić

Ana Kotur-Erkić

Centar ženskih prava, Zenica

Sigurna mreža BIH

Ana Medan

Zilka Spahić

TPO Fondacija, Sarajevo

Mreža NVO za prava djeteta "Snažniji glas za djecu"

Ženska romska mreža "Uspijeh"

Slađana Cvjetković

Sandra Muratović

Udruženje "Novi put" Mostar

Detalji

Objavljeno 17 Januar 2024

Okružno javno tužilaštvo Bijeljina je na svojoj službenoj web stranici objavilo Saopštenje za javnost, a povodom još jednog odlaganja nastavka glavnog pretresa u predmetu protiv Tomić Milenka.

Saopštenje prenosimo u cjelini:

"Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini je u predmetu broj T14 0 KT 0030760 21 protiv Tomić Milenka zbog krivičnog djela -Obljuba sa djetetom mlađim od petnaest godina- iz člana 172. stav 3. u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakonika Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 64/17 i 15/21), u daljem tekstu KZ RS, okončalo istragu u periodu od 3 mjeseca, prije zakonom predviđenog roka za okončanje istrage, cijeneći načelo efikasnosti, te da se osumnjičeni nalazi u pritvoru i zbog statusa oštećene, da je u pitanju dijete.

Optužnica je podignuta protiv optuženog Tomić Milenka zbog krivičnog djela -Obljuba sa djetetom mlađim od petnaest godina- iz člana 172. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ RS dana 31.01.2022. godine.

Nakon potvrđivanja optužnice Okružni sud u Bijeljini je donio Rješenje broj 12 0 K 008781 21 Kv 4 od 03.02.2022. godine, a po prijedlogu postupajućeg tužioca, produžio pritvor optuženom Tomić Milenku, te odredio da pritvor može trajati do izricanja presude, a najduže dvije godine računajući od dana potvrđivanja optužnice, to jeste od dana 01.02.2022. godine.

Glavni pretres u ovom predmetu započeo je dana 05.04.2022. godine, a do sada održano je 28 glavnih pretresa.

Postupajući tužilac u ovom predmetu se protivio izvođenju pojedinih dokaza odbrane pozivajući se na odredbu člana 254. stav 2. Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 53/2012, 91/2017, 66/2018 i 15/2021), a u daljem tekstu ZKP RS, koja odredba propisuje da je „Dužnost sudije odnosno predsjednika vijeća da se brine za svestrano pretresanje predmeta i otklanjanju svega što odugovlači postupak, a ne doprinosi razjašnjenju stvari“.

Iako se postupajući tužilac protivio izvođenju nepotrebnih dokaza odbrane sa obrazloženjem da bi izvođenjem istih vodilo odugovlačenju postupka, predsjednik vijeća nije, a što je po stavu tužioca trebao primjeniti odredbu člana 278. stav 2. ZKP RS, odnosno odbiti izvođenje dokaza koje su predlagali branioci optuženog jer je postupajući tužilac na svakom glavnom pretresu isticao prigovor, a koje prigovore vijeće nije uvažilo i pored činjenice da je sve to vodilo ka odugovlačenju postupka.

Na ovaj način sudsko vijeće postupilo je u suprotnosti sa članom 13. ZKP RS (pravo na suđenje bez odgađanja), pa tako je u stavu 2. navedenog člana propisano „Sud je dužan da postupak sprovede bez odugovlačenja i onemogući svaku zloupotrebu prava koja pripadaju licima koja učestvuju u postupku“.

Takođe, članom 190. Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 13/2010, 61/2013 i 68/2020) je propisano da je krivični postupak za djela iz člana 184. navedenog zakona hitan, a odnosi se na krivična djela kojim su oštećena djeca, a što je u konkretnom predmetu slučaj.

Po stavu ovog Tužilaštva naročito se ukazuje nepotrebnim izvođenje dokaza po prijedlogu odbrane optuženog Tomić Milenka, a koji se odnosi na vještačenje „seksualnog maštanja i fantazija optuženog“, što je suprotno članu 254. stav 2. ZKP RS jer je izvođenje dokaza suvišno, te ne doprinosi razjašnjenju stvari, a Tužilaštvo je već izvelo sve dokaze vezane za utvrđivanje krivične odgovornosti optuženog.

Ovakvo postupanje ostavlja prostora za sumnje, a naročito što je sud omogućio odlaganje nastavka glavnog pretresa i zbog zdravstvenih razloga optuženog, što po ocjeni postupajućeg tužioca nisu bili razlozi za odlaganje.

Po stavu Tužilaštva iz svega naprijed navedenog proizilazi da je ovakvo postupanje sudećeg vijeća u suprotnosti sa ZKP RS, Zakonom o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku, kao i odredbama Konvencije o pravima djeteta i odredbama Konvencije vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualne zloupotrebe.

Kako sa današnjim danom glavni pretres nije okončan nego je prekinut zbog zahtjeva branioca za izuzeće dva člana vijeća, smatramo za potrebnim da ovim upoznamo javnost jer ukoliko ne bude glavni pretres okončan i obzirom na odredbu člana 202. stav 3. ZKP RS, koja propisuje da ako za vrijeme od dvije godine ne bude izrečena prvostepena presuda, pritvor će se ukinuti i optuženi pustiti na slobodu, po sili zakona, a što bi značilo da će se optuženi Tomić Milenko pustiti na slobodu dana 01.02.2024. godine

Puštanjem na slobodu optuženog Tomić Milenka po sili zakona, postupajućem tužiocu bi bilo onemogućeno da predloži produženje pritvora nakon izrečene presude u skladu sa članom 203. stav 1. i 2. ZKP RS, a što će po stavu Tužilaštva, uznemiriti prije svega oštećenu, koja je maloljetna i uticati na njen dalji psihički razvoj, kao i roditelje oštećene koji su sve vrijeme prisustvovali glavnom pretresu i u konačnici javnost, koja je putem medija upoznata o ovom predmetu.", stoji u saopštenju Okružnog javnog tužilaštva.

Detalji

Objavljeno 11 Avgust 2023

Novi slučaj femicida dogodio se jutros u Gradačcu. 

“Tri osobe su danas usmrćene na području Gradačca a tri ranjene iz vatrenog oružja. Radi se o punoljetnim osobama. Osumnjičenog Nermina Sulejmanovića (35) su policijske snage locirale na širem području Gradačca. On je počinio samoubistvo. Sulejmanović je iz pištolja usmrtio svoju bivšu suprugu i dva muškarca, oca i sina. Ranio je jednog policajca, te još jednog muškarca i ženu na različitim lokacijama u Gradačcu”, rekao je portparol Tužilaštva Tuzlanskog kantona Admir Arnautović.

Sulejmanović je svoj zločin uživo prenosio na društvenoj mreži Instagram.

Ovo je još jedan slučaj u kome je žrtva prijavljivala nasilnika, ali su rekacije institucija očigledno zakazale te su tako postali saučesnici u femicidu.

Fondacija "Lara" se pridružuje protestima žena širom BiH protiv femicida.

Danas u Gradačcu, u kom gradu sutra? Zaustavimo nasilje prema ženama!

Detalji

Objavljeno 18 April 2023

Fondacija INFOHOUSE iz Sarajeva u saradnji sa Fondacijom „Lara“ iz Bijeljine započela je sa realizacijom projekta “Međusektorsko partnerstvo za ljudska prava i rodnu ravnopravnost na tržištu rada.” Projekat se provodi u okviru programa „Tematski program o ljudskim pravima i demokratiji 2021“ koji finansira Evropska unija.

Kako bi se osiguralo učešće ključnih aktera u provođenju projekta i poboljšala perspektiva vlasništva nad rezultatima, planirano je formiranje Savjetodavnog odbora koji će pružati pomoć u održavanju relevantnosti projekta za potrebe korisnika i koordiniranja aktivnosti među učesnicima.

Jedan od sastanaka sa članovima i potencijalnim članovima Savjetodavnog odbora održan je u Banjaluci, u prostorijama Inspektorata Republike Srpske.

Sastanku su prisustvovali predstavnici Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju Vlade RS, Gender centra Vlade RS i Inspektorata RS.

Tema razgovora su bili modaliteti učešća predstavnika insitucija Republike Srpske u tijelima projekta.

Nakon predstavljanja projekta – ciljeva i planiranih aktivnosti, tokom rasprave se došlo do zaključka da će veće učešće svih aktera i otvorena saradnja doprinijeti boljoj realizaciji projekta i kvalitetu ostvarenih rezultata.

Opšti cilj projekta “Međusektorsko partnerstvo za ljudska prava i rodnu ravnopravnost na tržištu rada” je da doprinese smanjenju diskriminacije žena na tržištu rada promovišući i štiteći ekonomska i socijalna prava žena i jačajući proces EU integracija.

Detalji

Objavljeno 24 Februar 2023

U Bijeljini je održana konferencija "Izazovi, dobre prakse i unapređenje rada Sigurnih kuća i specijalizovanih usluga podrške za žrtve rodno zasnovanog nasilja u BiH”.

Кonferencija je završna aktivnost u projektu „Unapređenje kapaciteta pružalaca servisa podrške za žrtve rodnozasnovanog nasilja – Faza III“ koji je Fondacija „Lara“ realizovala u partnerstvu sa članicama Sigurne mreže BiH (Udruženje građana „Vive žene“ Tuzla, Fondacija lokalne demokratije Sarajevo, „Žena BiH“ Mostar, Udruženje „Žene sa Une“ Bihać, Fondacija „Udružene žene“ Banja Luka i Udruženje građana „Budućnost“ Modriča) od 1. jula 2021. do 28. februara ove godine.

Projektne aktivnosti su obuhvatile četiri kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine (Кanton Sarajevo, Кanton Tuzla, Unsko-sanski kanton i Hercegovačko-neretvanski kanton) i tri regije u Republici Srpskoj (regije Doboj, Bijeljina i Banja Luka), a cilj je bio jačanje kapaciteta članica Sigurne mreže u odgovoru na seksualno nasilje, unapređenje odgovora multisektorskih timova/koordinacionih tijela u definisanju odgovora na nasilje u zajednici sa fokusom na seksualno nasilje i bolja evidencije zasnovana na elementima ranjivosti žrtve.

Konferenciju su otvorile Radmila Žigić, direktorica Fondacije „Lara“ i Danijela Huremović, iz Udruženja građana „Vive žene“, a učesnicima se obratila i Mersiha Zulčić, predstavnica UN Woman BiH.

Rezultate realizovanja projektnih aktivnosti i postignuća su predstavile Dragana Petrić, koordinatorica projekta iz Fondacije „Lara“ i Danijela Huremović iz UG „Vive žene“, a prikazani su i video materijali za informisanje žrtava kreirani tokom trajanja projekta.

Tokom panela čija je tema bio rad na jačanju kapaciteta sigurnih kuća za unapređenje pomoći žrtvama nasilja, uključujući i žrtve rodno zasnovanog seksualnog nasilja, Gordana Vidović iz Udruženja Građana „Budućnost“ Modriča je predstavila rezultate Istraživanja iskustava u radu sigurnih kuća u BiH sa žrtvama seksualnog nasilja i provedenih obuka za stručno osoblje sigurnoh kuća za SOS, pravno i psihosocijalno savjetovanje.

Publikaciju Smjernice i preporuke za rad sa žrtvama seksualnog nasilja je predstavila Aida Behrem iz Udruženja „Žene sa Une“ iz Bihaća.

Na konferenciji je predstavljeno i softversko rješenje za standardizovano dokumentovanje i vođenje evidencije o radu sigurnih kuća i drugih specijalizovanih usluga podrške za žrtve rodnozasnovanog nasilja.

Dobrosav Đukić i Denis Begović iz IT kompanije Elephant Solutions, koja je kreirala softver, pojasnili su proces izrade, ključne dijelove aplikacije i način unošenja, a poseban segment izlaganja bio je posvećen bezbjednosti i tajnosti unijetih podataka.

Koordinatorica Sigurne kuće u Bijeljini Milka Stević govorila je o pripremama za kreiranje softvera, selekciji podataka i izazovima pred kojima se kreativni tim našao.

Jedna od tema bio je i značaj uspostavljanja multisektorskog odgvora na seksulano nasilje, izazovi u radu i podrška za žrtve seksulanog nasilja u skladu sa preporukama Instanbulske konvencije o čemu su govorile/i Samra Filipović Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i Selma Čilašević i Elmin Husanović iz Ministratsva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona.

Učesnice/i konferencije, predstavnice/i institucija, subjekata zaštite, Gradske uprave grada Bijeljina, ministarstava i nevladinih organizacija, su tokom diskusije iznijeli svoja iskustva u radu sa žrtvama nasilja i ukazali na potrebu nastavka aktivnosti i nakon završteka projekta.

Jedan od zaključaka bio je da je potrebno intenzivirati akcije u cilju  implementacije preporuka GREVIO ekspertske grupe o sprovođenju Istanbulske konvencije. U fokus treba staviti preporuke koje se odnose na unapređenje odgovora na seksualno nasilje. 

Takođe, treba raditi na kontinuiranim i senzibilisanim  obukama svih pružalaca usluga u oblasti seksualnog nasilja sa posebnim fokusom na obuke zdravstvenih radnika i radnica koji vrše prvi pregled i evidentiranje povreda kod lica koja su doživjela seksualno nasilje i jačanju i  definisanju servisa za podršku maloljetnim žrtvama seksualnog nasilja sa posebnim fokusom na maloljtne žrtve koje se u sisitemu kreću kao lica bez roditeljskog staranja.

Posebno je naglašena potreba unapređenja i harmonizovanja baze podataka o žrtvama nasilja na svim nivoima vlasti.

Potrebno je uložiti dodatne napore kako bi procesuiranje djela seksualnog nasilja pred pravosudnim institucijama bilo što efikasnije, a žrtve prepoznate kao svjedoci/svjedokinje koji su posebno ugroženi.

Kroz protokole na lokalnom nivou definisati postupanja svih subjekata zaštite u slučajevima seksualnog nasilja. Krivično pravno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine mora integrisati izmjene koje će normativno pravno omogućiti primjenu standarda Istanbulske konvencije u postupanjima, što uključuje i mogućnost uzimanja i čuvanja forenzičkih dokaza i u slučajevima kada žrtve ne želi odmah prijaviti djelo u biti dio formalnog sistema.

Detalji

Objavljeno 11 Januar 2023

Silovanje, trgovina ljudima i femicid. Radmila Žigić zna mnogo o nasilju koje žene trpe zbog rata. Kao novinarka, pratila je rat u Bosni i Hercegovini '90-ih godina, a nedugo nakon toga postala je jedna od pionirki u borbi protiv trgovine ljudima u zemlji.

Radmila Žigić je na čelu fondacije Lara, organizacije za ženska prava koja je jedan od partnera fondacije Kvinna till Kvinna u Bosni i Hercegovini. Tokom rata '90-ih radila je kao novinarka, a 1998. godine bila je jedna od osnivačica fondacije Lara. Foto: Imrana Kapetanović

Bilo joj je 32 godine kad je izbio rat. Kada je rekla da želi izvještavati o ratu, Radmila Žigić, mlada žena i novinarka, naišla je na sumnju.

“Nisu me smatrali vjerodostojnom. Bila sam mlada, žena i zgodna, ako mogu tako da kažem, na mene se gledalo samo kao na objekt požude, kaže Radmila.

U želji da se dokaže, Radmila je otišla na prvu ratnu liniju i obilazila rovove kako bi prikupila priče vojnika.

“Htjela sam pokazati da mogu biti jednako hrabra kao muškarac. Glupo, znam, ali tako sam se tada osjećala. Pila sam kafu sa vojnicima i pitala ih o njihovom životu i iskustvima, o tome kako im je bilo uzeti oružje i otići u rat, biti daleko od svojih porodica. To što sam se vratila živa, bilo je dovoljno da šokiram novinarsku industriju i steknem ugled”, kaže Radmila.

Opozicijski medij

U to vrijeme Radmila je živjela na području pod kontrolom srpskih snaga. Nije je zanimalo pisanje za državne medije, koje je kontrolirala Republika Srpska, jer su bili puni ratne propagande.

“Željela sam pisati o temama poput korupcije i etničkog čišćenja. Zločinima o kojima sam samo slušala, ali ih, srećom, nisam doživjela. Ali bez obzira što sam pisala te priče, nisam ih imala gdje objaviti”, kaže Radmila.

Nakon godinu dana stupila je u kontakt s dvojicom muških kolega koji su bili u sličnoj situaciji i odlučili su zajedničkim snagama osnovati novi, neovisni medij.

“Bio je to prvi opozicijski medij u Republici Srpskoj. I imali smo prilično veliku čitanost. No godinu dana kasnije vlasti su nam zabranile rad. Kazali su nam da ćemo biti ubijeni ako ne poslušamo. Tokom dvije godine nakon toga nijedan kolega iz domaćih medija nije se usudio razgovarati sa mnom”, kaže Radmila.

Uključivanje u ženski pokret

Danas Radmila više ne radi kao novinarka. Umjesto toga, ona vodi organizaciju za ženska prava, fondaciju Lara, koja je posvećena zaštiti žena od nasilja i promoviranju njihovog osnaživanja u javnom i političkom radu. Fondacija Lara je partnerska organizacija fondacije Kvinna till Kvinna od 1998. godine i djeluje iz grada Bijeljine, koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu zemlje.

Kroz svoj novinarski rad Radmila je imala priliku susresti se sa ženama iz ženskog pokreta i nevladinih organizacija, čiji rad ju je impresionirao.

“Željela sam iskoristiti svoju platformu, kao poznata novinarka, kako bih promovirala prava žena. Kad sam upoznala aktivisticu Maru Radovanović, zapanjila me njezina energija. Predložila mi je da pokrenemo žensko izdanje novine za koju sam tada radila. Iz toga se rodila ideja da zajedno pokrenemo organizaciju”, kaže Radmila.

Godine 1998. postala je jedna od osnivačica fondacije Lara i od tada je njezina predanost samo rasla.

Istraživanje trgovine ljudima

Neko vrijeme je Radmila mislila da će se njezin rad u fondaciji Lara svoditi na izdavanje ženskog izdanja novine (koju je zapravo podržavala fondacija Kvinna till Kvinna), ali onda se upustila u istraživanje druge mračne strane rata.

“Primijetila sam da se pojavljuju objekti pod nazivom 'noćni klubovi'. Imali su dosta agresivnu reklamu žena koje plešu na štangi. Htjela sam znati o čemu se radi”, kaže Radmila.

Prijatelj koji je radio u policiji joj je kazao, sasvim usputno, da se žene koje rade u tim klubovima bave prostitucijom i da su neke od tih žena, koje su uglavnom dolazile iz Ukrajine, Rumunije i Rusije, bile prisiljene ili namamljene u taj posao te da su im oduzeti pasoši.

“Ali to je krivično djelo”, kazala sam mu. Bila sam šokirana. A što je još šokantnije, sve to mi je rekao kao da je to bila najprirodnija moguća stvar”, kaže Radmila.

Policajac ju je uvjeravao da su žene vraćene svojim porodicama. No, odlučila je sama istražiti stvar.

“Željela sam saznati pravu priču i potvrditi da se zaista radi o ženama kojima se trgovalo. Do dokaza sam uspjela doći već 1998. godine kada mi je izvor iz policije rekao da se u jednom od noćnih klubova nalazi šest žena koje su bile prisiljene na prostituciju”, kaže Radmila.

Izvukla je dokumente od lokalnih vlasti koje su bile u kontaktu sa tim ženama i otkrila da je taj problem bio dobro poznat i policiji i tužilaštvu. Za nekoliko dana, spremila je materijal za objavu u novinama. Međutim, večer prije objave, njezin urednik je dobio poziv. Bio je to jedan od vlasnika klubova koji je dobio dojavu i koji je pokušao spriječiti objavu priče. Ali to ih nije spriječilo da je objave.

Sklonište za žrtve

Radmila i Mara su mukotrpno radile na širenju informacije o članku. Koristeći svoju novoosnovanu organizaciju Lara, radile su na podizanju svijesti i stupile su u kontakt sa organizacijom Human Rights Watch. U to je vrijeme organizacija Human Rights Watch radila na državnom izvještaju o ženama u kontekstu trgovine ljudima. U izvještaju je citirano istraživanje koje su napravile Radmila i Mara, a navodi se da je najmanje 2000 žena u to vrijeme bilo žrtvama trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini.

“Tako smo dospjeli u svjetske vijesti”, kaže Radmila. “I moram reći da je Mara bila dosta hrabra. Vodila je međunarodne novinare u noćne klubove kako bi iz prve ruke svjedočili šta se događa.”

Nedugo zatim, 2000. godine, fondacija Lara otvorila je sklonište za žene koje su bile žrtve trgovine ljudima i koje su uspjele pobjeći. Ubrzo je u skloništu bilo 40 žena.

“Saznale smo njihove priče i šta se zapravo događalo u tim noćnim klubovima. Tako smo dobile argumente koji su nam bili potrebni da se izborimo za njihova prava i tako smo napravile našu prvu kampanju: “Zaustavimo moderno ropstvo”. Ljudi su znali da govorimo istinu, jer smo imale direktan kontakt sa tim ženama.”

Pod prijetnjama vlasnika

Kampanja je bila uspješna i na kraju su lokalne vlasti donijele odluku da se više ne smije otvoriti niti jedan noćni klub.

“To je bio naš prvi uspjeh i stvarno nam je dao krila. To nas je ohrabrilo da nastavimo dalje jer su zaista bila mračna vremena. Ljudi su se osjećali vrlo bespomoćno, a borba se ponekad činila uzaludnom. No svima smo pokazale da možemo napraviti promjenu”, kaže Radmila.

Međutim, raditi protiv vlasnika klubova i trgovaca ljudima bilo je vrlo opasno. Vlasnici klubova su htjeli zaustaviti njihov rad, a Mara i Radmila su dobile brojne prijetnje.

“Bojale smo se, ali nikada nismo dopustile da nam to bude prepreka. Trudile smo se biti što otvorenije u svom radu, nadajući se da će nas javnost zaštititi, ako zna šta radimo”, kaže Radmila.

I dalje hodaju ulicom

One su nastavile raditi na suzbijanju trgovine ljudima, ali nastavile su se i prijetnje. No Radmila je bila odlučna da vlasnike osudi za njihove zločine.

“Godinama sam radila sa ženama, podržavala ih kako bi svjedočile protiv vlasnika noćnih klubova i njihovog osoblja. Trebale smo svjedoke, da dođu i ispričaju svoju stranu priče.”

Nije nam uvijek polazilo za rukom. Jedan od vlasnika, koji je lično prijetio Radmili, i danas hoda ulicom.

“On živi ovdje u Bijeljini. Kad god se vidimo, pravi se kao da se ništa od ovoga nije dogodilo”, kaže Radmila.

Noćni klubovi su bili rasprostranjeni širom Bosne i Hercegovine. Nakon rata, država je bila slomljena i sa slabim institucijama i teško je bilo iskorijeniti bezakonje. Noćni klubovi su bili naročito česta pojava u Bijeljini, koja se nalazi blizu granice Srbije i Hrvatske.

“Bijeljina je na neki način bila tranzitna ruta za ilegalnu prostituciju. Tu su dolazile žene iz raznih krajeva svijeta na pijacu u BiH, a dolazili su i ljudi iz raznih krajeva zemlje da ih kupuju i odvode drugdje”, objašnjava Radmila.

“Ratovi su muška igra”

Kroz iskustvo rata i borbe za prava žena, Radmila se upoznala sa raznim oblicima nasilja koje žene trpe kao posljedicu rata.

“Na neki način, to se nije promijenilo u 30 godina. Iako su ratovi različiti, u smislu da se odvijaju u različitim kontekstima i sa različitim kulturnim pozadinama u svijetu, mislim da su problemi sa kojima se žene suočavaju vrlo slični. Jer ratovi su muška igra. Kad imate oružani sukob, mijenjaju se rodne uloge, bez obzira na to koliko ste prije bili ravnopravni. Čim izbije rat, muškarci postaju važniji od žena jer oni češće nose oružje”, kaže Radmila.

Prisjeća se kako filozofkinja Simone de Beauvoir (u svom djelu “Drugi spol”) ispituje misao da se u ratu ili sukobu životi onih koji oduzimaju živote smatraju većim od onih koji ih daju.

Nasilje i dalje traje

Nakon rata u Bosni i Hercegovini žene su obespravljene. Država je zbrinula muškarce koji su bili aktivni vojnici, a žene su ostavljene bez ičega. Nasilje kojem su izložene se nedovoljno istražuje.

“Ratovi dovode do povećanja stope rodno zasnovanog nasilja svih oblika. Odmah nakon rata žestoko smo se borile za prava žena koje su bile žrtve seksualnog nasilja. Ali kada je riječ o krivičnim djelima izazvanim posttraumatskim stresnim poremećajem kod vojnika, direktnim uzrokom nasilja nad ženama i djecom, nismo uspjele djelovati brzo”, kaže Radmila.

Tokom i nakon rata u opticaju je bilo dosta lakog oružja. To dovodi do povećane stope ubistava, ne samo žena. Stopa smrtnosti uslijed nasilja u porodici je mnogo veća.

“Nama, u ženskom pokretu, trebalo je vremena da složimo sve dijelove slagalice. Da shvatimo da je ovaj problem direktno povezan sa prisustvom velike količine oružja koje je javno dostupno i da je PTSP jedan od uzroka”, kaže Radmila.

Politika rata

Ponovna izgradnja društva nakon rata nije laka. Ljudi su izgubili sredstva za život, traumatizirani su i nemaju povjerenja jedni u druge. Pravda i odšteta su spori procesi.

“Trebalo nam je dugo da osiguramo da žene koje su bile žrtve seksualnog nasilja dobiju odštetu. Također, bilo je vrlo teško ohrabriti žene koje su doživjele ratno silovanje da ispričaju svoje priče. I dan danas je jako teško”, kaže Radmila.

Polako odmahuje glavom.

“Strašno je što politika rata, koja se smatra sredstvom za rješavanje političkih pitanja, i dalje postoji. Rat je, na neki način, poraz politike.”

/kvinnatillkvinna.org/

Kvinna till Kvinna podržava prava žena u Bosni i Hercegovini od 1993. Rat u Bosni i Hercegovini je okončan 1995. godine, ali je za sobom ostavio traumatizirano društvo. Na papiru, zakonodavstvo o jednakosti je napredno, ali je njegova provedba neujednačena. Žene zarađuju manje i malo ih je imenovano na položaje odlučivanja u politici. Nasilje nad ženama također je široko rasprostranjeno. Bosanskohercegovački ženski pokret radi na promoviranju mira, utvrđivanju odgovornosti za ratne zločine i zaustavljanju nasilja nad ženama. Kvinna till Kvinna podržava nekoliko partnerskih organizacija koje rade na promoviranju ženskih prava i položaja žena u društvu.

Detalji

Objavljeno 07 Decembar 2022

Inicijativa Mir sa ženskim licem je formirana 2013. godine kao odgovor braniteljki prava žena na isključenje žena iz politika tranzicione pravde i neosjetljivost ovih politika na štetu i patnje koje su žene u BiH preživjele tokom rata i u godinama rehabilitacije od ratnih posljedica. Nastala je u okviru istoimenog projekta kao mreža organizacija civilnog društva i aktivistički ženski pokret koji okuplja i povezuje 13 ženskih aktivističkih organizacija koje dolaze iz različitih društvenih i ratnih konteksta u Bosni i Hercegovini: Fondacija “Lara” Bijeljina, Udruženje “HO Horizonti” iz Tuzle, „Forum žena" Bratunac, Udruženje žena „MOST" Višegad, Fondacija CURE Sarajevo, Udruženje „Žena BiH" Mostar, Udruženje građanki „Grahovo" iz Bosanskog Grahova, Centar ženskih prava Zenica, Udruženje građana „Budućnost" Modriča, Fondacija „Udružene žene" Banja Luka, Helsinški parlament građana Banja Luka, Udruženje „Glas Žene" Bihać i Udruženje Prijedorčanki „Izvor“ iz Prijedora. 

Članice Inicijative Mir sa ženskim licem, djelujući na zajedničkoj platformi, pokrenule su više akcija za memorijalizaciju stradanja žena i uključivanje žena u opštu kulturu sjećanja, a jedna od tih akcija je i obilježavanje 8. decembra – Dana sjećanja na stradanje žena u ratu u Bosni i Hercegovini. 

Prema podacima Bosanske knjige mrtvih, u ratu u BiH ubijena je 9901 žena, što čini 10,31% od ukupnog broja stradalih u ratu i 25 procenata civilnih žrtava rata. Njihova imena se rijetko ili gotovo nikako ne nalaze na spomenicima i memorijalima, a sjećanje na njih čuvaju samo članovi porodice ili bliski prijatelji.

Obilježavanjem 8. decembra, članice i podržavatelji/ce Inicijative od 2014. godine ukazuju na nepravedan odnos društva prema ženama koje su žrtve rata, a koje nemaju adekvatno mjesto u kolektivnom sjećanju, bez spomenika ili dana kada bismo ih se sjećali i otrgli od zaborava. 

Dan sjećanja na stradanje žena u ratu biće organizovan i ove godine u 12 gradova Bosne i Hercegovine i to:

BIJELJINA - Fondacija „Lara“ će organizovati uličnu akciju na Trgu Kralja Petra I Karađorđevića u 15 časova, sa volonterkama i aktivistkinjama Fondacije i drugih organizacija civilnog društva sa područja Grada Bijeljina i tom prilikom podijeliti promomaterijal. 

TUZLA - Udruženje „HO Horizonti“ će u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci „Derviš Sušić“ prikazati film „One umiru drugi put“ i promo video, nakon čega će učesnice izaći u kratku šetnju od Biblioteke do spomen ploče „Žene žrtve rata“ gdje će položiti cvijeće.

BANJA LUKA - Aktivisti/kinje i volonteri/ke Fondacije “Udružene žene” i Helsinškog parlamenta građana će se okupiti na uličnoj akciji na Trgu Krajine sa pocetkom u 12 časova. Tom prilikom, pridružiće im se volonteri i studenti Medicinskog fakulteta u Banjaluci i članovi Komiteta za međunarodnu razmjenu studenata medicine Republike Srpske.

SARAJEVO - Fondacija CURE organizovaće uličnu akcija u 12 časova ispred Sarajevo City Centra i podjeliti promo materijal prolaznicima/cama.

MODRIČA - Aktivistkinje i volonteri/ke Udruženja građana “Budućnost” organizovaće uličnu akciju na Trgu Dr Milan Jelić i mirnu šetnju kroz okolne prometnije ulice.

BIHAĆ - Organizacija "Glas žene" organizovaće uličnu akciju na Gradskom trgu od 11 do 14h. Planiran je i ulični performans, podjela promotivnih brošura i razgovar sa građanima/kama o sjećanju na stradanje žena u ratu u BiH.

PRIJEDOR - Udruženje Prijedorčanki „Izvor“ će, u saradnji sa Centrom za mlade Kvart, organizovati uličnu akciju uz podjelu letaka i nošenje plakata.

MOSTAR - Udruženje “Žena BiH” oganizovaće uličnu akciju i šetnju gradom sa trga Musala, nakon čega će se grupa okupiti u neformalnoj diskusiji.

BOSANSKO GRAHOVO - Volonterke Udruženja građanki “Grahovo” će u 12h proći ulicom Maršala Tita, podijeliti letke i razgovaratai sa građanima, nakon čega će pozvati građane na kafu, druženje i diskusiju u centar Gnijezdo. 

ZENICA - Centar ženskih prava upriličiće postavljanje instalacije „Dan sjećanja“ na spomen obilježju civilnim žrtvama rata "Kameni spavač" u 12 časova. Tom prilikom, u znak sjećanja na stradanje žena '92-'95 biće položeno cvijeće, a građanima i građankama biće podijeljen promo materijal.

BRATUNAC - “Forum žena” organizovaće uličnu akciju u 12 časova na Gradskoj tržnici.

VIŠEGRAD - Udruženje žena “Most” organizovaće uličnu akciju i podjelu promo materijala uz razgovor sa građanima/kama Višegrada u glavnoj ulici ispred CM marketa u 12 časova.

Dan sjećanja na stradanje žena u ratu u BiH uvršten je u zajednički kalendar aktivnosti Kampanje 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja.

Pozivamo vas da se pridružite obilježavanju ovog datuma i date svoj doprinos odavanju počasti ženama koje su stradale u ratu i čuvanju sjećanja na žensku stranu rata.

/Fondacija "Lara/ Foto: Fondacija "Lara"/

Detalji

Objavljeno 30 Novembar 2022

Fondacija “Lara” iz Bijeljine i Fondacija lokalne demokratije iz Sarajeva organizuju međunarodnu ekspertsku konferenciju „Sistem podrške za žrtve seksualnog nasilja u BiH“, koja će biti održana 1. i 2. decembra 2022. godine u Sarajevu.

Cilj ovog stručnog skupa je razmjena znanja i iskustava iz nekoliko zemalja Evropske unije i regije o specijalizovanim uslugama podrške za žrtve seksualnog nasilja, te upoznavanje s primjerima dobre prakse i načinima uspostavljanja pravnog i institucionalnog okvira za podršku žrtvama seksualnog nasilja.

Zaključci i preporuke s Konferencije biće korišćeni za razvijanje sistema podrške za žrtve seksualnog nasilja u BiH u skladu sa preporukama Istanbulske konferencije, koje prvenstveno uključuju otvaranje referalnih i kriznih centara za žrtve seksualnog nasilja.

Konferencija će biti organizovana u tri panela u kojima će učestvovati evropski, regionalni i domaći eksperti/ce iz polja zaštite žrtava seksualnog nasilja, predstavnici/ce državnih i entitetskih institucija i relevantnih nevladinih organizacija:

1. Praksa zemalja EU i regiona u razvoju sistema podrške za žrtve seksualnog nasilja (Švedska, Španija, Irska i Srbija);
2. Institucionalni okvir i seksualno nasilje u BiH, istraga, dokumentovanje i krivično gonjenje (predstavnici/ce državnih i entitetskih institucija);

III. Podrška žrtvama seksualnog nasilja u BiH od strane zdravstvenih ustanova i specijalizovanih nevladinih organizacija – izazovi u radu i daljem razvoju (predstavnici/ce državnih i entitetskih institucija i relevantnih nevladinih organizacija iz BiH).

Konferencija se realizuje u okviru projekta „Unapređenje specijalizovanih usluga podrške žrtvama seksualnog nasilja u BiH“ koji provodi Fondacija „Lara“ iz Bijeljine u partnerstvu sa članicama Sigurne mreže, uz podršku Ureda UN Women u BiH i finansijsku podršku Švedske vlade.

Detalji

Objavljeno 25 Novembar 2022

Fondacija “Lara“ će danas u 15.00 časova na Trgu kralja Petra I Karađorđevića u Bijeljini (ispred Narodne biblioteke “Filip Višnjić”) organizovati uličnu akciju povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i početka globalne kampanje 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja.

U proteklih 20 godina Bosna i Hercegovina je u znatnoj mjeri unaprijedila zakonski okvir za zaštitu žena od nasilja i pristupila svim relevantnim međunarodnim dokumentima. Na žalost, iz perspektive žrtava, to još nije dovoljno – zaštita žrtava nasilja nije adekvatna i one ne ostvaruju u dovoljnoj mjeri prava koja im zakonom pripadaju.

Obilježavanjem Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama želimo poslati poruku i podsjetiti opštu i stručnu javnost našeg grada da smo kao društvo dužni da žrtvama pružimo zaštitu i podršku i pomognemo im da ostvare prava koja po sadašnjim zakonima imaju i da se zajedno s njima borimo i zalažemo da se ova prava prošire i unaprijede.

Kako bi se sistem zaštite žena od nasilja unaprijedio, potrebno je:

-adekvatnije izricanje i provođenje zaštitnih mjera

-adekvatnije procesuiranje nasilnika

-adekvatnije ostvarivanje prava iz socijalne zaštite i pristupa pravdi za žrtve

-intenzivno raditi na tome da žene koje su preživjele nasilje ne osjećaju da će biti prepuštene same sebi nakon prijave nasilja i napuštanja nasilne zajednice i uložiti velike napore da se institucionalna i sistemska podrška unaprijede

-podizati svijest građana i medija da je nasilje nad ženama ozbiljan društveni problem

Fondacija “Lara” pruža specijalizovane usluge podrške za žene i djecu žrtve nasilja u porodici i drugih oblika rodnozasnovanog nasilja, a za prvih 10 mjeseci 2022. godine smo:

• primili 614 poziva na SOS telefon 1264 za prijavu nasilja i savjetovanje;
• pružili psihološko savjetovanje kroz grupne i individualne razgovore sa psihologom/injom kroz 555 tretmana;
• pružili socijalno-pravno savjetovanje u 436 slučajeva;
• zbrinuli u Sigurnu kuću 15 osoba (četiri punoljetne i 11 maloljetnih) žrtava nasilja u porodici

Detalji

Objavljeno 07 Novembar 2022

Fondacija ,,Lara“ je organizovala dvodnevnu edukativnu radionicu „Uloga i rad centara za socijalni rad u obezbjeđenju zaštite žrtava nasilja u porodici“.

Teme su bile: pravni okvir za zaštitu žrtava nasilja u porodici – uloga centara za socijalni rad, novine u Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici sa fokusom na zaštitne mjere i hitne mjere zaštite, izazovi i iskustva iz prakse, trauma nasilja - pristup žrtvama nasilja u porodici zasnovan na razumijevanju trauma i pozicije žrtve.

Inicijalna uvodničarka i treneri na radionici su bili Cvijeta Sekulić, sutkinja Osnovnog suda u Bijeljini, Goran Marković, zaposlenik Centra za socijalni rad iz Bijeljine i Slađana Cvjetković, diplomirana psihološkinja i psihoterapeutkinja, a učesnici predstavnici centara za socijalni rad iz Republike Srpske.

Krajnji cilj bio je da se kroz kvalitetne prezentacije i diskusiju učesnika/ca doprinese boljoj primjeni Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, odnosno boljoj zaštiti žena i djece i drugih osoba, koji su izloženi ovoj vrsti nasilja.

Radionicu je organizovana u okviru projekta „Jačanje institucionalne podrške za zaustavljanje rodno zasnovanog nasilja – faza II“ (Strengthening Institutional Support to End Gender-Based Violence (GBV) – Phase II), čiju realizaciju je omogućila Kvinna till Kvinna, a cilj nam je da predstavimo i analiziramo efekte u provođenju novina iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici sa fokusom na zakonska rješenja, koja imaju poseban značaj, za zaštitu žrtava i podršku u rehabilitaciji od preživljenog nasilja.

Detalji

Objavljeno 07 Novembar 2022

U organizaciji Fondacije “Lara” održan je forum „Iskustva i izazovi u procesuiranju krivičnih djela silovanja i drugih oblika seksualnog nasilja, zakonske promjene, stavovi i sudska praksa“.

Diskusiju su moderirale prof dr Ivanka Marković, sudija Ustavnog suda Republike Srpske i profesorica na katedri za krivično pravo Pravnog fakulteta u Banjaluci i sudija Kantonalnog suda u Sarajevu Adisa Zahiragić.

Ključne teme foruma bile su: Istanbulska konvencija i novi koncepti u razumijevanju i inkriminaciji djela seksualnog nasilja sa fokusom na silovanje, analiza sudske prakse za krivična djela seksualnog nasilja u BiH i regionu, izazovi u izgradnji kapaciteta u pravosuđu; primjena međunarodnih standarda u sudskoj praksi, potrebe za edukacijama i multisektoralnom saradnjom.

Seksualno nasilje kao oblik rodno zasnovanog nasilja i dalje je opterećeno društvenim predrasudama zbog čega opstaje kao oblast kriminala sa najvećim „tamnim“ statistikama. Obaveze koje je BiH preuzela ratifikacijom Konvencije Savjeta Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija) obavezuju domaće vlasti da usklade domaće krivično i krivično procesno zakonodavstvo sa definicijom djela seksualnog nasilja iz Istanbulske konvencije (Član 36.) kao i pravima žrtava na zaštitu i podršku koja su ovim dokumentom uspostavljena. 

Forum sa sudijama i tužiocima BiH koji su organizovale Fondacija „Lara“ iz Bijeljine i Fondacija lokalne demokratije (FLD) iz Sarajeva, relaizovan je u okviru projekta „Prekinimo ćutanje – Unapređenje odgovora na seksualno nasilje u BiH - faza II“ koji se provodi u partnerstvu sa Uredom UN Women u BiH i uz finansijsku podršku Švedske vlade sa ciljem da doprinesu harmonizaciji domaćeg zakonodavstva sa standardima Istanbulske konvencije i efikasnijoj krivično-pravnoj zaštiti žrtava seksualnog nasilja. 

Detalji

Objavljeno 30 Septembar 2022

U organizaciji Fondacije “Lara” održan je prvi forum sudija i tužilaca u BiH pod nazivom „Iskustva i izazovi u procesuiranju krivičnih djela silovanja i drugih oblika seksualnog nasilja, zakonske promjene, stavovi i sudska praksa“.

Seksualno nasilje kao oblik rodno zasnovanog nasilja i dalje je opterećeno društvenim predrasudama zbog čega opstaje kao oblast kriminala sa najvećim „tamnim“ statistikama. Obaveze koje je BiH preuzela ratifikacijom Konvencije Savjeta Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija) obavezuju domaće vlasti da usklade domaće krivično i krivično procesno zakonodavstvo sa definicijom djela seksualnog nasilja iz Istanbulske konvencije (Član 36) kao i pravima žrtava na zaštitu i podršku koja su ovim dokumentom uspostavljena. 

Istanbulska konvencija i novi koncepti u razumijevanju i inkriminaciji djela seksualnog nasilja sa fokusom na silovanje, analiza sudske prakse za krivična djela seksualnog nasilja u BiH i regionu, izazovi u izgradnji kapaciteta u pravosuđu; primjena međunarodnih standarda u sudskoj praksi, potrebe za edukacijama i multisektoralnom saradnjom, ključne su teme dva foruma sa sudijama i tužiocima BiH koje tokom septembra i oktobra organizuju Fondacija „Lara“ iz Bijeljine i Fondacija lokalne demokratije (FLD) iz Sarajeva, a u okviru projekta „Prekinimo ćutanje – Unapređenje odgovora na seksualno nasilje u BiH - faza II“.

U pripremi foruma, koji je koncipiran kao prostor za otvoren dijalog o izazovima u radu sudija i tužilaca pri istragama i procesuiranju krivičnih djela seksualnog nasilja, tim projekta pribavio je presude za neka od djela seksualnog nasilja koja dominantno pogađaju odrasle žene (silovanje i druga) iz više od 95% sudova sa prostora BiH.

Presude su analizirale prof dr Ivanka Marković, sudija Ustavnog suda Republike Srpske i profesorica na katedri za krivično pravo Pravnog fakulteta u Banjaluci i sudija Kantonalnog suda u Sarajevu Adisa Zahiragić, koje su na forumu predsatvile preliminarne nalaze analize.

Projekat „Prekinimo ćutanje“ „Lara“ i FLD provode u partnerstvu sa Uredom UN Women u BiH i uz finansijsku podršku Švedske vlade, sa ciljem da doprinesu harmonizaciji domaćeg zakonodavstva sa standardima Istanbulske konvencije i efikasnijoj krivično-pravnoj zaštiti žrtava seksualnog nasilja. 

/Fondacija "Lara"/